Putanga 4 (2017)
RÄ€RANGI KAUPAPA |
|
Te Whakapuakitanga |
2 |
Mihi |
3 |
NgÄ TuhingaHe pakiriha (²¹°ù¾±Äå) |
4 |
Ahumai (²¹°ù¾±Äå) Pou Temara |
6 |
Te kaumoana PoronÄ«hia: NgÄ terenga onamata (²¹°ù¾±Äå) Jackie Tuaupiki |
11 |
Te mÄtauranga whakatere waka (²¹°ù¾±Äå) Jackie Tuaupiki |
36 |
NgÄ ia nonoke taketake (²¹°ù¾±Äå) HÅri Manuirirangi |
58 |
NgÄ takenga o te riri (²¹°ù¾±Äå) Ä’noka Murphy |
66 |
Ko ngÄ whakahokinga kÅrero a te hunga uiui i roto i te akomanga rÅ«maki i te Whare WÄnanga o Waikato: He pÅ«rongo mÅ ngÄ ui pÄtai (²¹°ù¾±Äå) Sophie Nock |
72 |
Te tukuihotanga o te reo MÄori: He aronga motuhake – ngÄ mokopuna a Te Kapunga (²¹°ù¾±Äå) Te Kuru o te Marama Dewes |
85 |
He maimoa i ngÄ whakatupuranga anamata: Ko te mÄtauranga taketake o ngÄ tÅ«puna me te whakarea tamariki (²¹°ù¾±Äå) Hineitimoana Greensill, HÅri Manuirirangi, Leonie Pihama, Jamee Mahealani Miller, Jenny Lee-Morgan, Donna Campbell, Rihi Te Nana |
91 |
TÅ«turu whakamaua ko te kupu, haumi e, hui e, ko ngÄ kupu o te mÄtauranga Ä“! (²¹°ù¾±Äå) HÄ“mi Dale |
103 |
He Tuhinga TÄpae WhakaaroTe tuhirau kÅrero (²¹°ù¾±Äå) |
109 |
He RotarotaKo au tÄ“nei (²¹°ù¾±Äå) |
113 |
Kaupapa TitoTe Tarata (²¹°ù¾±Äå) |
118 |
±áÄå·É²¹³Ù±ð·É²¹³Ù±ð&²Ô²ú²õ±è;(²¹°ù¾±Äå) |
121 |
He pakiriha
´¡°ù¾±Äå
Kua tae ki te wÄ hai kÅrero i Ä“tahi tikanga marae, Ä“tahi tikanga kawa e kawa ana ki tÄ te mÄtanga titiro. TÄ“rÄ Ä“tahi tikanga e whakamahia ana e ngÄ kaumÄtua o nÄianei e uru atu ana ki te pae o rorirori, ka mutu, e ai ki tÄ ngÄ kaumÄtua nei, ko te mutunga mai o te tika Ä rÄtau i whakatau ai. NÄ hei whakarÄpopoto i te whakaaro whÄnui, i Ä“tahi wÄ kÄore ko te mea e tika ana ki Å tÄtau whakaaro te huarahi pai. Ko tÄ te tikanga he kimi i te huarahi e tika ana, kia kore ai e whara ngÄ whakaaro o te tangata. Ko te tikanga ehara i te mea i whakairotia ki te kÅhatu, engari e taea ana te neke i ngÄ pae o te tikanga kia pai ai te whakahaere a te tangata i Äna mahi, kia tau ai te rangimÄrie, kia mau tonu ai te mana o te tangata. E whakapae ana ahau e kÅ«mea ana e Ä“tahi kaumÄtua Ä“tahi tikanga kia hÄngai ki tÄ rÄtau i whakaaro ai kai te tika, kai te hÄ“ rÄnei. MÄ Ä“tahi tauira e mÄrama ai te kaipÄnui ki te kaupapa me te whakaaro o te kaituhi.
Ahumai
´¡°ù¾±Äå
E tika ana kia punarua te wÄnanga i Ä“nei pÄtere e rua nÄ te mea he mÄrama te kite iho o whatu he Årite Ä“tahi o ngÄ rÄrangi kupu, ngÄ whakaaro me ngÄ kareÄroto ki te pÄtere a Ahumai. Ahakoa kÄore i te takoto te ingoa o te kaitito i tÄ“nei pÄtere, nÄ te Årite o Ä“tahi o ngÄ kupu, e taea te whakapae, nÄ te ringa kotahi Ä“nei pÄtere i waituhi? Kai roto hoki i te pÄtere nei e takaoto ana ngÄ rohe o Raukawa pÄ“rÄ i WharepÅ«hunga, me ngÄ tangata whai mana o tÄ“rÄ iwi pÄ“rÄ i a TÄ«kao. Hei taituarÄ ka hahua ake anÅ te kÅrero a Turanga Te Mauparaoa ki te tata o te rohe o te iwi nÄna te waiata nei, ki tÅna rohe. KÄore te MÄori e kÄ« ‘nÅ tua ake nei tÄ“nei pÄtere’ mÄ“nÄ he tawhiti atu te iwi i tÅna. NÅ reira, ki taku wÄnanga, ehara tÄ“nei pÄtere nÅ ngÄ iwi o Taranaki. He tawhiti rawa a Taranaki i Murupara. HÄunga a Raukawa, koia te iwi kai ‘tua ake nei’.
E tuku ana ahau i taku ihu kia puta. Ki te tapahia mai, e pai ana. E kÄ« ana hoki au, ko te mea poto te titonga tuatahi, ko te mea roa te titonga o muri mai. He ariÄ te mea tuatahi nÅ te mea tuarua.
Te kaumoana PoronÄ«hia: NgÄ terenga onamata
´¡°ù¾±Äå
TÄ tÄ“nei tuhinga e whai ake nei, he wÄnanga i ngÄ pÅ«take o te whanaketanga mai o ngÄ iwi, nÄna ngÄ motu o PoronÄ«hia i whakakÄinga, ka utaina te karangatanga ki runga ki a rÄtou, he iwi PoronÄ«hia. Ko te pÄtai matua, i ahu mai ngÄ iwi PoronÄ«hia i whea? TÄ“nei, ka hahaina ngÄ whakaaro MÄori me ngÄ whakaaro Tauiwi e pÄ ana ki te pÅ«takenga mai o te iwi tÄngata ki te ao. I konei, ka kitea te rerekÄ“ o te titiro Ä-ao a Ä“nei iwi tÄngata.
Ka Å« te titiro ki Hawaiki, e tau ana ngÄ kÅrero tuku iho a te ao MÄori, ki te ao PoronÄ«hia hoki. E mea ana te MÄori, he tÅ«rangawaewae taurikura a Hawaiki, he pÄ whakawairua hoki. Ka riariakina e au ngÄ whakapae mÅ tÄ“nei karangatanga kÄinga i mau roa ai i Åna iwi kÅrero.
Ka huri rÄ ki te Äta whakatewhatewha i ngÄ rangahau mÅ te horanga haeretanga o te iwi tÄngata mai i whirika, ki hia ki te tonga mÄ rÄwhiti, Ä, tau atu rÄ ki roto i ngÄ whaitua moana o PoronÄ«hia. I konei, kua Äta wÄnangahia e au ngÄ whakapae huhua mÅ ngÄ take i horapa haere ai Ä“nei iwi ki roto o PoronÄ«hia, ka tahi. Ka rua, ka tirohia ngÄ tohe e pÄ ana ki tÅ rÄtou Äheinga ki te whakatere i Å rÄtou waka. Ko Ä“nei kÅrero, he whakatuwhera i te pÅ«tea mÄtauranga mÅ runga i ngÄ mahi whakatere waka a ngÄ tÅ«puna PoronÄ«hia.
Te mÄtauranga whakatere waka
´¡°ù¾±Äå
Hei tÄ“nei tuhinga e whai ake nei, ka tirohia te hangarau waka a ngÄ tÅ«puna o Te Moana nui a Kiwa i whakawhiti ai rÄtou ki Å rÄtou moutere tae atu ki te mÄtauranga whakatere waka me te arotahi o te titiro ki te whakatinanatanga o aua mÄtauranga. Ka tÄmutu i konÄ, ka pÅ«hia te titiro i runga i ngÄ huarere o PoronÄ«hia e kite ai tÄtou i ngÄ Ähuatanga o TÄwhirimÄtea i Åna moutere me ngÄ wero ki te whakatere waka i Ä“rÄ huarere.
NgÄ ia nonoke taketake
HÅri Manuirirangi
´¡°ù¾±Äå
He whakaeminga rangahau tÄ“nei i ngÄ kÅrero mÅ ngÄ mahi nÅnoke a te MÄori. Onamata, tÄ“rÄ koe e kite i te nÅnoke e whÄia ana e Ä“tehi hapori MÄori hei koringa tinana, hei hÄkinakina, hei tÄkaro hoki. Tuatahi, kia paku mÄrama ake he aha ia te whÄinga o te nÅnoke, ko tÄ“nei. Ko te whakatautika a te tangata i tÅna tÅ« me te turaki anÅ i tÄ“tehi atu mÄ ngÄ mahi Ä tinana, arÄ, mÄ te nÅnoke. NÅ muri i te tau kotahi mano, waru rau, rua tekau, ko ngÄ hÄkinakina ake a te MÄori he mea tÄmi e ngÄ mihingare ±ÊÄåkehÄ (Calman, 2013). NÅ te kuhutanga mai o ngÄ tini whakaawenga a tauiwi i tupu ai te nui o ngÄ MÄori e tahuri nei ki hÄkinakina kÄ“. Ko tÄ“tehi tino koronga o te nÅnoke o mua hei korikori whakangungu mÄ ngÄ pia i roto i ngÄ para whakawai (Best, 2001). MÄ roto tonu i tÄ“nei pepa ka Äta wetekina ngÄ kupu me ngÄ kÅrero o te reo nÅnoke o mua, waihoki, ko Åna neke, Åna puringa me Ä“tehi karakia ka arohaehaetia. Ka Äta tÄ«roua hoki ngÄ karere me ngÄ tohu i roto i ngÄ waiata, ngÄ pÅ«rÄkau me ngÄ pepeha. Ko te aronga matua, mÄ te wÄnanga, mÄ te wetewete hoki i Ä“nei rangahau o mua, ka whiti mai he hihÄ« kÅrero e pÅ«ahoaho ai ngÄ horopaki me ngÄ koronga i mahia ai tÄ“nei mea te nÅnoke e te MÄori.
NgÄ takenga o te riri
´¡°ù¾±Äå
Ko te kaupapa ake o tÄ“nei tuhinga, ko te whakawhÄriki i Ä“tahi kÅrero mÅ te takenga mai o te riri, o te pakanga ki tÄ rÄ ngÄ kÅrero a te MÄori. Ko aua take mai rÄ kei ngÄ kÅrero o tua whakarere, e hokia ana ki a Ranginui rÄua ko PapatÅ«Änuku me tÄ rÄua hÅ«nuku. Ko tÄna e pÄtai ake nei, nÅ hea ake te riri MÄori, otirÄ, te pakanga a te MÄori? NÅ hea anÅ hoki Äna tikanga? He aha Ä Ä“rÄ kÅrero tauiratanga mai ki te toa o te MÄori ki te whawhai. Ka mutu, ko te wÄhi uaua pea o ngÄ pÄtai nei, ko te Ähua ki ngÄ kÅrero a te MÄori kÄore nei i te tapatahi mÅ te oroko hÄ«matanga. Ahakoa rÄ, tÄ“rÄ Åna rite, Åna rerekÄ“. Kua tuhia nuitia te kaupapa o te oroko tÄ«matanga mai o te ao e ngÄ momo o te kaituhi ±ÊÄåkehÄ, Ä, tÄ“rÄ anÅ hoki ko ngÄ tuhinga a te MÄori ake. InÄ te rerekÄ“ o ngÄ kÅrero mÅ te oroko hÄ«matanga mai o te ao, tÄ“rÄ noa Ä“tahi kÅrero kua tÄ«kina hei mÄtaitanga mÅ tÄ“nei rangahau, mÅ tÄ“nei tuhinga. Ka mutu, ko tÄ tÄ“nei tuhinga, he whakaatu i te takenga mai o te riri, o te matawhÄura MÄori.
Ko ngÄ whakahokinga kÅrero a te hunga uiui i roto i te akomanga rumaki i te Whare WÄnanga o Waikato: He pÅ«rongo mÅ ngÄ ui pÄtai
´¡°ù¾±Äå
Ko te whÄinga matua o tÄ“nei rangahau he whakakaokao, he wetewete Äno hoki i ngÄ whakahokinga kÅrero a te hunga uiui i kake atu ai ki runga i te waka o Te Tohu Paetahi i te tau 2008, i raro i te kÅawa o Rehutai, i raro anÅ hoki i te maru o Te Whare WÄnanga o Waikato. Ka aro atu ki ngÄ urupare a te hunga tekau mÄ ono mÅ te kaupapa nei o Te Tohu Paetahi, ka mutu, ka matapakihia ngÄ kÅrero me ngÄ whakaaro o taua hunga kia Äta kitea ai, Äe rÄnei e tika ana te whakahaere, te mahi whakaako i te reo, te tautoko mai hoki a ngÄ kaiwhakaako me te kura. I te mutunga iho tautoko katoa te hunga uiui ki aua mea katoa.
Te tukuihotanga o te reo MÄori: He aronga motuhake – ngÄ mokopuna a Te Kapunga
Te Kuru o te Marama Dewes
´¡°ù¾±Äå
Ko te tÄhÅ« o tÄ“nei rangahau ko te reo MÄori. Ko te ariÄ matua ko te tukuihotanga o te reo MÄori, arÄ, ko te tuku iho o te reo ki rÅ whÄnau mai i ngÄ mÄtua ki ngÄ tamariki, Ä, tae rawa iho ki ngÄ mokopuna. Kia whakawhÄiti i te kaupapa, he aronga motuhake tÄ“nei kei te titiro hÄngai atu ki ngÄ whÄnau e whÄ ki ngÄ tÄone e toru o Te Whanganui-a-Tara, TÄmakimakaurau me Te Rotorua-Nui-a-Kahumatamomoe. NÄ te hurahura i ngÄ Ähuatanga reo i roto i ngÄ kÄenga o ngÄ whÄnau e whÄ i kitea mehemea kei te tutuki tÄ“nei tÅ«Ähua te tukuihotanga o te reo MÄori. Tuia, he aha ngÄ momo Ähuatanga kei te taunaki i tÄ“nei mahi, Ä, he aha hoki ngÄ Ärai e whakahÅtaetae ana i a ia. piti atu, i noho ki te ketuketu i ngÄ whakaaro o ngÄ mÄtua e pÄ ana ki tÄ“nei kaupapa te tuku iho i te reo ki ngÄ tamariki mokopuna. KÄre i aro ki te kounga o te reo, he kaute noa i ngÄ whakamahinga reo MÄori me whakamahinga reo ±ÊÄåkehÄ. Kia whakaritea ngÄ Ähuatanga reo o ngÄ whÄnau me ngÄ tamariki, i tÅ« ngÄ mahi whakarongo ki ngÄ wÄhi e toru, arÄ, ki rÅ kÄenga, ki rÅ kura, ka mutu, i tÅ« ki wÄhi kÄ“ atu hoki. NÄ runga i te whakaaro kei te mÅrearea tonu te reo MÄori, kua herea tÄ“nei kaupapa ki te ahurea me te tuakiri MÄori, te mana motuhake me te tino rangatiratanga.
He maimoa i ngÄ whakatupuranga anamata: Ko te mÄtauranga taketake o ngÄ tÅ«puna me te whakarea tamariki
Hineitimoana Greensill, HÅri Manuirirangi, Leonie Pihama, Jamee Mahealani Miller, Jenny Lee-Morgan, Donna Campbell, Rihi Te Nana
Hineitimoana Greensill
Kua Äraua ki roto i te reo me ngÄ pÅ«naha mÄtauranga o ngÄ iwi taketake, ko ngÄ uara, ko ngÄ whakapono me ngÄ rapunga whakaaro e toko ake nei i tÄ“rÄ iwi. Kia whakahoropakitia tÄ“nei ki roto o Aotearoa me Hawai‘i, i te whakaekenga o Å tÄtou kÄinga tupu e ngÄ taua a te ±ÊÄåkehÄ me ngÄ tÄmi o ngÄ tikanga whakawhenumi a te KÄwanantanga o muri, i tauwhatia ai te tuku o te reo MÄori me te ‘Ål±ð±ô´Ç (reo) o Hawai‘i i waenga i ngÄ whakatupuranga, waihoki ko ngÄ mÄramatanga pÅ«mau o roto i ngÄ reo i tauwhatia ai (Walker, 2004; Blaisdell & Mokuau, 1991). Ahakoa Ä“nei tauwhatinga, ka pupuri tonu tÄtou ki ngÄ karere i mau rÄ i te reo i roto i ngÄ ngÄ pÄtaka mÄtauranga a te MÄori me nÄ °ìÄå²Ô²¹°ì²¹ (ngÄ tÄngata) o Hawai‘i. Ko te mÄtauranga taketake, ngÄ kÅrero o nehe me ngÄ ariÄ e Äraua nei ki ngÄ tuhituhinga-Ä-waha huhua, tae atu ki ngÄ whakataukÄ«, ngÄ â€˜Ål±ð±ô´Ç no‘eau, me ngÄ kÄ«anga rongonui i tÄngia hoki ki te pepa (Pukui, 1983). Ko te ia o Ä“nei momo kÅrero tuku-iho taketake nei kei te kÅrerotia i roto i ngÄ whakataukÄ« me ngÄ â€˜Ål±ð±ô´Ç no‘eau, he mea whakaara anÅ tÄ“nei mÄtauranga ki ngÄ kaupapa whakaora reo ki Aotearoa me Hawai‘i. He momo mÄtauranga Ä“nei hei whakaara i a tÄtou kia mÄrama rawa ki ngÄ kano tirohanga o Å tÄtou tÅ«puna ki tÅ rÄtou ao, waihoki ko ngÄ hononga maha e paihere nei i a tÄtou ki Å tÄtou whanaunga.
Hei whÄinga matua e Äta arohaehae ana tÄ“nei pepa i ngÄ momo tuhituhinga-Ä-waha nei, arÄ ko te ‘Ålelo no‘eau me te whakataukÄ«, kia tÄ«roua ake ngÄ karere e hÄngai ana ki ngÄ tamariki a te MÄori rÄtou ko ngÄ °ìÄå²Ô²¹°ì²¹ o Hawai‘i me ngÄ pÄnga ki ngÄ mahi whakatupu tamariki o mua. Ka toro tÄ“nei tuhinga ki te whakataukÄ« me te ‘Ål±ð±ô´Ç no‘eau ki te whakapuaki i te mÄtauranga i mahue mai i ngÄ tÅ«puna hei rei arataki mÄ tÄtou ngÄ iwi taketake me Å tÄtou wheako tonu o nÄianei.
TÅ«turu whakamaua ko te kupu, haumi e, hui e, ko ngÄ kupu o te mÄtauranga Ä“!
´¡°ù¾±Äå
Ko tÄ tÄ“nei tuhinga he arotahi ki Ä“tahi o ngÄ take reo e pÄ ana ki ngÄ mahi whakangungu pouako mÄ te huarahi o te reo MÄori i roto i te whare wÄnanga. Ka mutu, ka kÅrerorerotia ngÄ urupare a te Huarahi MÄori (tÄ“tahi kaiwhakarato whakangungu pouako mÄ te huarahi o te reo MÄori) ki Ä“tahi o Ä“nei take reo.
Te tuhirau kÅrero
Mahaki Corbett
Ko tÅ tÄtou reo, he reo tapu, he reo kÅrero, he reo pohewa, he reo reiuru, he reo rauriki. e rÄ, he piringa tÄ“ taea te whakangaro atu, nÄ te mea ko te reo MÄori te manawatanga mai i a koe e tÅ«hono ai koe ki ngÄ mea o mua, ki ngÄ mea o muri, ki ngÄ mea o nÄianei (J. Peri, kÅrero Ä-waha, Hune 3, 2013). Heoi anÅ, i ngÄ rÄ nei, kua whÄnau hou mai te reo MÄori pÄ tuhi-Ä-waea ki te ao mÄrama me te aha kua whakarerekÄ“ a ia i te Ähuatanga o tÅ tÄtou reo. Ko te kaupapa o tÄ“nei tuhinga, he whakatakoto kupu mai i te ngÄkau aroha me te wete hoki i te taumata whakaaro e whakahÄkiri nei ki tÄ“nei mangainga o te ao hangarau. Waihoki, kua nahanaha i ahau ngÄ wÄhanga, Ä, e whitu Ä“nei kua tuhia ki te kupu waiwaiÄ, kia whakapÄho-Ä-rorohiko atu rÄnei i te whia maruÄpÅ mÅ te Ätaahuatanga o te pÄ tuhi-Ä-waea. NÅ reira rÄ, koiÄ te taonga whakapiripiri e koroa nei e te ringa, purutia kia tata, whakamaua kia tina!
Ko au tēnei
´¡°ù¾±Äå
He puha tÄ“nei, he momo rotarota. E kÅrero ana tÄ“nei puha mÅ te pepeha o TÅ«hoe, arÄ, ko MaungapÅhatu te maunga, ko Waikare te awa ko Tamakaimoana te hapu, ko Taiturakina rÄua ko PÅhokorua ngÄ tÄngata, ko TÅ«hoe te iwi.
Kua roa tÄ“nei pepeha e mau ana i ngÄ kÄkahu MÄori o nehe, Ä, nÅ ngÄ rautau ki muri te tawhito o te pepeha nei. Kua mate noa atu te hunga nÄ rÄtau i waihanga. Ko rÄtau e mÅhio ana ki te horopaki i titoa ai Ä rÄtau pepeha. Taka iho ki nÄianei kÄore anÅ kia rerekÄ“ ngÄ kupu o te pepeha.
Engari kua rerekÄ“ te ao me tÅna tai, he whakatipuranga hou kua hua ake hai noho i te whenua. He rerekÄ“ ÅnÄ whakaaro, he rerekÄ“ te ahurea. Kua roa e noho tahi ana Ä“nei whakatipuranga me ngÄ iwi huhua o te ao, he rauiwi te ahurea. Kua whakatÅria hoki te whakaaro o aua ahurea maha ki te hinengaro o te MÄori. Kua riro ngÄ whakaaro i te ao whÄnui koia nei kai te tohutohu i te whakaaro o te MÄori o Ä“nei rÄ.
Me pÄ“hea te whakauru atu i te whakaaro o mohoÄ nei ki te whakaaro o ukiuki, kia whai tikanga ai ki te ngÄkau o nÄianei ki te pepeha o mua? Kua tawhito o rÄtau kÄkahu. E hia ngÄ kaupapa, ngÄ pakanga, ngÄ kaikiritanga, ngÄ mamae i roto i taua wÄ. Kua tae ki te wÄ hai whakamautanga mÄ Å nÄianei MÄori i ngÄ kÄkahu o Ä“nei rÄ ki ngÄ pepeha o mua, kia whai wÄhi ai ki te ahurea me te whakaaro o Ä“nei rÄ.
Ehara i te mea me whakaae te iwi katoa ki ngÄ whakaaro kua tÄpiritia ki te pepeha nei. Engari hai aha mÄ wai? Ko te rotarota he kupu nÄ te kaitito, he kupu motuhenga nÅ tÅna ngÄkau, hai tohu i tÄna titiro ki te ao, Ä, kia uru atu ai ia ki te ao me ngÄ whakaaro o mua.
Te Tarata
Ko tÄ“nei haka he whakamauharatanga ki te riri whenua i waenganui i Te WhakatÅhea me te Karauna i te 23 o PoutÅ«terangi 1865. Ko te ingoa o te pakanga nei ko Te Tarata. Hai tÄ“nei marama kua eke ki te kotahi rau e rima tekau tau mai i tÄ“nei pakanga. Ka kÅrerotia te patunga i te mihinare a Te WÄkana i te 2 o PoutÅ«terangi i te tau kotahi mano e waru e ono tekau mÄ rima (1865). Ahakoa nÄ Kereopa o NgÄti Rangiwewehi i patu a Te WÄkana. I haramai a Te Kereopa i raro i te PaimÄrire (Hauhau) ki ÅŒpÅtiki. Ko tÄ Te PaimÄrire kaupapa i tae atu ai ko te kauhau i te whakapono hou a Te Ua HaumÄ“ne. Ko ngÄ ÄpÅtoro i tukuna atu e Te Ua HaumÄ“ne ko ±ÊÄåtara Rakataura me Te Kereopa, hoi anÅ ko te kauhau i te rongopai tÄ Te Ua HaumÄ“ne i whakahau ai. Hoi anÅ he take tÄ Te Kereopa, tÄ te mea i kÅhurutia tana wahine me Äna tamÄhine tokorua ki te whare karakia i Rangiaowhia ki roto o Tainui. Nara i pau a NgÄti Apakura ki te mate, Ä i patua anÅ tana tamÄhine hoki ki te pakanga i Hairini. KoiarÄ tÄ Kereopa he rÄnaki i te mate o tana whÄnau i pau i te ahi nukarau a te Karauna. NÄ tÄ“nei patunga i a Te WÄkana i riro ai te 250,000 eka o Te WhakatÅhea. I tÄ“nei rÄ tonu o Te Matatini i tÄ“nei tau 2015 kua eke ki te kotahi rau e rima tekau (150) tau o te parekuranui o Te WhakatÅhea mÅ te patunga i te tangata kotahi nÄ tÄ“tahi atu. Ko te kÅhuru i a Te WhakatÅhea me Äna tamariki, Äna mokopuna, ko te tÄwharona i ngÄ tÄne, i ngÄ wÄhine, ko te ekeeke kino te rarahu i ngÄ wÄhine me ngÄ tamariki kÅtiro, tÄne hoki. Mutu ana te rarahu ko te kÅhuru i a rÄtou ki te pÅ«, ki te mata o te pÄ“neti ko te tahu rÄnei. Ko te urupatu anÅ tÄ“rÄ ko te tahu i ngÄ pÄ, i ngÄ whare tÄ«puna, i ngÄ mÄra, i ngÄ mira mahi paura, i ngÄ kaipuke tauhokohoko ki TÄmaki, ki PoihÄkena, ki Ingarangi. Ko te parekura nui tÄ“nei o Te WhakatÅhea, ko te kÅhuru i tÅ mÄtou katoa, tÅ mÄtou ao, tÅ mÄtou wairua, tÅ mÄtou hinengaro, tÅ tinana Te WhakatÅhea mÅ te mate kotahi a te tangata kotahi, ahakoa he mihingare, he pÅ«rahorua hoki he kawe kÅrero nÅna ki a KÄwana Kerei mÅ ngÄ nekeneke a Te WhakatÅhea ki te tautoko i a KÄ«ngi TÄwhiao me ngÄ pakanga whenua i Rangiriri, i ÅŒrakau i te tau kotahi mano e waru rau e ono tekau mÄ whÄ (1864). 14 ngÄ MÄori i mate i tÄ“nei pakanga me ngÄ hoia pÄkeha, ngÄ maemanerau 26. E 500 ngÄ manemanerau i roto i te ope taua a Kuini WikitÅria. I tÄ“nei pakanga nÄ Hira Te Popo te rangatira o NgÄti Ira, hapÅ« o Te WhakatÅhea i herehangaia ngÄ ngÄ tÄ«kouka me Åna rau ki ngÄ pou. Nara i pupuhi ngÄ pÅ«repÅ ngÄ ki te pÄ o Te Tarata i hinga ngÄ tÅ«watawata me te tÅ« anÅ. KoirÄ te mahi a te tÄ«kouka he rÄkau mÄmÄ kÄore i whati pÄ“nei i te mÄnuka me ngÄ rÄkau mÄrÅ ehara ko tÄna he tiaki i te tÅ«watawata ka tÅ«ohu ka tÅ« anÅ me te maka anÅ i ngÄ kariri o te pÅ«repÅ ki ngÄ hÅia a te Karauna. Ana nÄ te tÄ«kouka i ahei a Te WhakatÅhea me Åna haumi te rere whakauta ki te tuawhenua. I huihui rÄtou ki tÄ“tahi pÄ anÅ ki Kohipawa kihai i tareka e te Karauna.
±áÄå·É²¹³Ù±ð·É²¹³Ù±ð
´¡°ù¾±Äå
He whakaeke apakura tÄ“nei hai whakamaumaharatanga ki te kotahi rau e rima tekau tau mai i te murunga whenua o Te WhakatÅhea. Ka tangihia te tÄwharonanga harakoretanga o Mokomoko tipuna o Te WhakatÅhea. I whakapaetekatia e Te Karauna nÄna i kÅhuru te mihinare a Te WÄkana i te 2 o PoutÅ«terangi i te tau kotahi mano e waru e ono tekau mÄ rima (1865). Ahakoa nÄ Kereopa o NgÄti Rangiwewehi i patu a Te WÄkana. I haramai a Te Kereopa i raro i te PaimÄrire (Hauhau) ki ÅŒpÅtiki. Ko tÄ Te PaimÄrire kaupapa i tae atu ai ko te kauhau i te whakapono hou a Te Ua HaumÄ“ne. Ko ngÄ ÄpÅtoro i tukuna atu e Te Ua HaumÄ“ne ko ±ÊÄåtara Rakataura me Te Kereopa, hoi anÅ ko te kauhau i te rongopai tÄ Te Ua HaumÄ“ne i whakahau ai. Hoi anÅ he take tÄ Te Kereopa, tÄ te mea i kÅhurutia tana wahine me Äna tamÄhine tokorua ki te whare karakia i Rangiaowhia ki roto o Tainui. Nara i pau a NgÄti Apakura ki te mate, Ä i patua anÅ tana tamÄhine hoki ki te pakanga i Hairini. KoiarÄ tÄ Kereopa he rÄnaki i te mate o tana whÄnau i pau i te ahi nukarau a te Karauna. NÄ tÄ“nei patunga i a Te WÄkana i riro ai te 250,000 eka o Te WhakatÅhea. I tÄ“nei rÄ tonu o Te Matatini i tÄ“nei tau 2015 kua eke ki te kotahi rau e rima tekau (150) tau o te parekuranui o Te WhakatÅhea mÅ te patunga i te tangata kotahi nÄ tÄ“tahi atu. Ko te kÅhuru i a Te WhakatÅhea me Äna tamariki, Äna mokopuna, ko te tÄwharona i ngÄ tÄne, i ngÄ wÄhine, ko te ekeeke kino te rarahu i ngÄ wÄhine me ngÄ tamariki kÅtiro, tÄne hoki. Mutu ana te rarahu ko te kÅhuru i a rÄtou ki te pÅ«, ki te mata o te pÄ“neti ko te tahu rÄnei. Ko te urupatu anÅ tÄ“rÄ ko te tahu i ngÄ pÄ, i ngÄ whare tÄ«puna, i ngÄ mÄra, i ngÄ mira mahi paura, i ngÄ kaipuke tauhokohoko ki TÄmaki, ki PoihÄkena, ki Ingarangi. Ko te parekura nui tÄ“nei o Te WhakatÅhea, ko te kÅhuru i tÅ mÄtou katoa, tÅ mÄtou ao, tÅ mÄtou wairua, tÅ mÄtou hinengaro, tÅ tinana Te WhakatÅhea mÅ te mate kotahi a te tangata kotahi, ahakoa he mihingare, he pÅ«rahorua hoki he kawe kÅrero nÅna ki a KÄwana Kerei mÅ ngÄ nekeneke a Te WhakatÅhea ki te tautoko i a KÄ«ngi TÄwhiao me ngÄ pakanga whenua i Rangiriri, i ÅŒrakau i te tau kotahi mano e waru rau e ono tekau mÄ whÄ (1864).