51ÂÜÀò

Putanga 3 (2016)

RÄ€RANGI KAUPAPA

 

Te Whakapuakitanga

1

Mihi

3

NgÄ Tuhinga

Te whakatipu torekaihuruhuru hai ika-Ä-Whiro (²¹°ù¾±Äå)

Pou Temara

4

Te matakite - Te kupu whakaari (²¹°ù¾±Äå)

Pou Temara

 10

He tirohanga ki ngÄ iwi o Hauraki (²¹°ù¾±Äå)

Korohere NgÄpÅ

 14

 Te WhÄnau MÄrama (²¹°ù¾±Äå)

HÅhepa Tuahine, HÄ“mi Whaanga, Rangi Matamua

 32

 He purapura whetÅ« tÅ te whakataukÄ« (²¹°ù¾±Äå)

HÅhepa Tuahine, HÄ“mi Whaanga, Rangi Matamua

 42
 

TÄpae Whakaaro

Te rima tekau ngahurutanga o Te Whare WÄnanga o Waikato (²¹°ù¾±Äå)

Ngahuia Dixon

 51

He whakanui i Ä“nei tau, e rima tekau o Te Whare WÄnanga o Waikato (²¹°ù¾±Äå)

Poia Rewi

 54

Ko ngÅku maumaharatanga i ahau i Te Whare WÄnanga o Waikato (²¹°ù¾±Äå)
Te Rita Papesch

58

E kore koe e ngaro e tÅku reo rangatira (²¹°ù¾±Äå)
Te Manawanui Puke

61

KÅrero Paki

Te KÄuta (²¹°ù¾±Äå)
Raukura Roa

64

Kaupapa Tito

E tama Hikairo (²¹°ù¾±Äå)
Te KÄhautu Maxwell

 67

E kui RÄwinia (²¹°ù¾±Äå)
Te KÄhautu Maxwell

 70

Te whakatipu torekaihuruhuru hai ika-Ä-Whiro

Pou Temara

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Kai roto i te mÅteatea a Hone TÅ«whare e mau ana ngÄ whakaaro me ngÄ kareÄroto o tÅku whakatipuranga o TÅ«hoe i te turakitanga a Mate i te tipua nei i a Te Rangihau i te tau 1987.  MÅwai ana te whenua, takarerewa ana te tangata. He atua te rite o Te Rangihau ki a TÅ«hoe. Ka kitea ia i ngÄ marae o TÅ«hoe, ka hikina te ngoi o te iwi, ka ora. Kua mate nei, tÄrÅ« ana te iwi; kua hinga te rÄkau taumatua o ngÄ manu, kua hinga i te tao o te mate.

KÄore hoki i roa i muri mai o tÅna wehenga atu ka whai muri ko tÅna rÄ“anga me tÅna momo. MÄ wai e Ärahi te iwi? MÄ wai e whakatika te waka ka tikoki, te iwi ka hÄ“? MÄ wai o tÅ mÄtau whakatipuranga e whakakÄ«kÄ« ngÄ whÄruarua kua mahue mai nei i te ngaronga atu o tÄ“rÄ whakatipuranga taioreore? Koinei ngÄ mÅhio o TÅ«hoe, he mana te kupu, he tapu te kÅrero! Ahakoa i noho rÄtau ki te ako i a mÄtau mÅ te wÄ e ngaro ai tÅ rÄtau momo, tÄupetia ana mÄtau e te mokemoke, he manu mahue i te kÄtua te rite. Ae, i reira anÅ ngÄ torekaihuruhuru e whakatore ana, engari kÄ«hai i a rÄtau te mana tohunga o te rÄ“anga ka ngaro.

Te matakite - Te kupu whakaari

Pou Temara

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ko te whÄinga o tÄ“nei tuhinga poto he matapaki i te matakite me te kupu whakaari, arÄ, he whakatakoto i tÄ“tahi tÅ«Äpapa1 kÅrero e mÄrama ai te kaipÄnui ki te tikanga o Ä“nei kaupapa e rua e ai ki tÄ te MÄori i matapaki ai. OtirÄ, he kÅrero tÄ ngÄ iwi katoa o te ao mÅ te matakite me te kupu whakaari, kai tÄ“nÄ iwi tÄna kÅrero, kai tÄ“nÄ iwi tÄna. KÄore tÄ“nei tuhinga e rere ki te whakamÄrama i Ä Ä“tahi kÅrero, engari mau tonu ki te ao MÄori. MÄ“nÄ ka whakahua i ngÄ whakamÄrama a Ä“tahi atu iwi, e whai ana kia mÄrama ai te tauira ki tÄ te MÄori i kÅrero ai.

He tirohanga ki ngÄ iwi o Hauraki

Korohere NgÄpÅ

Te Kura Toi Tangata, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ahakoa kua kÄ«ia nei tekau mÄ rua ngÄ iwi o Hauraki i Ä“nei rangi, kua mÅhiotia whÄnuitia e ngÄ tÅ«nohunohu me ngÄ tohunga whakapapa o te kÄinga e toru ngÄ tino nohonga tÅ«turu ake o ngÄ iwi o Hauraki i mua i te tae putuputu mai o te iwi ±ÊÄåkehÄ. Ka mutu, he whakarÄpopoto noa iho tÄ“nei tuhinga ki ngÄ tÅ«rangawaewae me ngÄ tapuwae o ngÄ iwi ki roto i ngÄ whaitua o Te Tara o Te Ika-a-MÄui-tikitiki-a-Taranga.1 Ehara i te mea kua ruku hÅhonu ake ahau ki ngÄ Ähuatanga katoa o ngÄ whakapapa o Hauraki engari he paku makamaka tirotiro noa iho nÄ te rarahi, nÄ te whÄnui rawa o tÄ“nei kaupapa. Mehemea ka tÅminamina te tangata kia mÅhio ai ki ngÄ hÄ«tori o Hauraki mokori anÅ tana whana atu ki ngÄ wÄhi tapu, ki ngÄ kÅrero tuku iho a ngÄ mÄtanga whakapapa.

Mehemea e tÅminamina ana te tangata kia mÅhio ai ko wai mÄ ngÄ tÅ«puna o Hauraki i ngÄ wÄ o mua, me hoki whakamuri ki ngÄ iwi tuatahi tae noa mai ki ngÄ iwi 12 e noho atu ana ki ngÄ ripa tauÄrai o Hauraki Ä mohoa nei.

Te WhÄnau MÄrama

HÅhepa Tuahine

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

Hēmi Whaanga

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

Rangi Matamua

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ko te rÄ, ko te marama, ko te whetÅ«, ko te auahitÅ«roa, ko te kÅtiritiri anÅ i tapaina e te MÄori ko te WhÄnau MÄrama.  Ko te whÄnau nei ka heke i a Tangotango rÄua ko Wainui, he tamariki nÄ Ranginui rÄua ko PapatÅ«Änuku, he atua. I whakaako motuhaketia ngÄ Ähuatanga katoa o te WhÄnau MÄrama ki te whare kÅkÅrangi.  Ko ana whakapapa, ko ana karakia, ko ana waiata, ko ana whakataukÄ« maha.  Ko ngÄ kai mÄrÅ o taua whare wÄnanga e hoki ana ki te orokotÄ«matanga mai o Ranginui rÄua ko PapatÅ«Änuku, heke iho mai ki te tangata me te ao tÅ«roa e mÅhiotia ana i tÄ“nei rangi.  He tipua ngÄ tohunga o te whare kÅkÅrangi ki te whakamÄori i ngÄ nekehanga me ngÄ Ähuatanga rere kÄ“ o te WhÄnau MÄrama nei.  Ka nui ngÄ tohutohu a te WhÄnau MÄrama e tÅnui ai te noho a te MÄori ki te whenua.  Heoi anÅ, kei te Ähua tonu o tÄ te whetÅ« nekehanga i te rangi, kei te Ähua tonu o tÅna hikohiko mai, otirÄ kei te Ähua tonu o tÄ te WhÄnau MÄrama taunekeneke atu, taunekeneke mai ki a rÄtau anÅ.  Katoa ngÄ Ähuatanga o te WhÄnau MÄrama he mea hei Ärahi i te MÄori, me te aha, ko ngÄ mÄtauranga o te whare nei hei kÄpehu ki te tohunga whakatere waka, hei tohu nÅ TÅ« ki te ope tauÄ, hei maramataka ki te ihu oneone, hei kai mÄrÅ ki te tauira, hei aha noa atu.  Ko tÄ tÄ“nei tuhinga, he tÅ«hura i ngÄ kÅrero mÅ te WhÄnau MÄrama me tana whare wÄnanga.  Ka titiro ki ngÄ kÅrero kua whakamoanahia i roto i ngÄ tau maha me te whakamÄrama i te whakamahia o tÄ“nei mÄtauranga e kui mÄ, e koro mÄ i te wÄ i a rÄtau.

He purapura whetū tŠte whakataukī

HÅhepa Tuahine

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

Hēmi Whaanga

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

Rangi Matamua

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ko te whakataukÄ« he kÅrero e whakaatu ana i ngÄ tini Ähuatanga o te MÄori me te Ähua o tÅna taiao (Milroy, 2004, wh. 38).  Hei tuinga ake, he kÅrero e pupuri ana i ngÄ tohutohu e tau ai te noho o te tangata ki te whenua.  Ka rerekÄ“ te whakatakotoranga o te kupu o te whakataukÄ« o nehe, ki te reo MÄori o nÄianei.  Ko ngÄ whakataukÄ« o tÄukiuki i titoa i te wÄ e ora tonu ana ngÄ whare wÄnanga o nehe me Åna tohunga.  Ka mutu, ko te reo me Åna kupu kei tÄ“rÄ taumata e rere ana.  NÅ reira, he kÅrero e whakaata ana i te ao MÄori, ko Åna atua, ko Åna tikanga, ko Åna pakanga, ko Åna tÄtai whakapapa, ko Åna mÄtauranga, ko Åna tohutohu (Milroy, 2004, wh. 38).  Ka tÄkaitia ake aua mÄtauranga ki te kÅrero poto noa iho, ka tuku iho ai ki ngÄ uri whakaheke.

Te rima tekau ngahurutanga o Te Whare WÄnanga o Waikato

Ngahuia Dixon

´¡°ù¾±Äå

E te Whare WÄnanga o Waikato – te tohu o te mÄtauranga, tÄ“nÄ koe.  TÄ“nÄ koe i roto i tÅ rima tekau tau ngahurutanga.  Kua pakeke haere koe.  Kua tau atu koe ki tÄ“rÄ kaumÄtuatanga nÅ reira me mihi ka tika.  He hÅnore nui tÄ“nei mÅu ake i te mea nÄu te moana o mÄtauranga i roto o Waikato i tuku kia rere, kia pari, ka rere anÅ.  He wai marino Ä“nei i Ä“tehi wÄ, he rehutai i Ä“tehi atu,  he wÄ anÅ ka karekare, ka haruru rÄnei i te pai o te rere o Äu mahi.  Ahakoa Ä“nei huringa o ngÄ awa o te wÄ, kei te rere tonu te moana nei, me Åna pikonga ki uru, ki rÄwhiti, ki tonga, ki raki rÄnei, arÄ ki ngÄ pito katoa o te ao.  He mÄtauranga Ä“nei i tukuna e koe kia pÄ«oioi i te ao.  Hei aha - hei whakawhÄnui ki te mÄtatoru o te tangata, he aha kei Å whare kÅrero, hei whakakÄ«kÄ« haere i Ä rÄtou kete mÄtauranga, ahakoa MÄori, tauiwi huri noa.  Koinei ngÄ korowai mÅ ngÄ manu i kai i te mÄtauranga nÄu i rumaki.   InÄianei arÄ te kÅrero:

NÅ rÄtou, nÅ mÄtou, nÅ tÄtou te ao 

E kore e mimiti Ä“nei huarahi tautoko Äu, - nÄ mÄ“nÄ ka tÅ«whera tonu tÅ ngÄkau ki ngÄ kete kÅrero, mÄtauranga Äku ake a ngÄi-MÄori, kei hea mai tÅ mana.

He whakanui i Ä“nei tau, e rima tekau o Te Whare WÄnanga o Waikato

Poia Rewi

Te Tumu, Te Whare WÄnanga o OtÄgo

´¡°ù¾±Äå

Aku tau ki Waikato: 1986-2003

A Block

Koia tÄ“rÄ, ko te Tari MÄori (MÄori Department), ko Timoti KÄretu te tumuaki, ko tÅna kÄhui kawe i ngÄ mahi ko te momo he wÄ tÅna he pÅ«kenga, he ahonuku, he ahorangi, he tÄkuta, he tohunga; he wÄ anÅ he pÄpÄ, he whaea, he matua kÄ“kÄ“, he whaea kÄ“kÄ“; he wÄ anÅ he haututÅ«, he hangarau, he whakatoi, he hoa tonu. Ko te tohu kÄ“ ia e whakaatuhia nei, ko te mÄtau o tÄ“nei hanga ki te hÄpai i te momo taera e hua ai te pai ki te Äkonga, ki te mahi, ki te hapori.

Koia hoki te momo e whakamÄtauhia ana e te ao ±ÊÄåkehÄ; te mÅhio kÄ“, te tirohanga kÄ“, te pÅhÄ“hÄ“, te ture, te kawa me ngÄ tini aha kÄ“. Koia tonu te momo e whakamÄtauhia ana e te ao MÄori; Åna manako, Åna wawata, Åna taumahatanga, Åna piki, Åna heke. Ko te wÄ hui ki ngÄ kaimahi i Te Tari MÄori he whakamoemoe i ngÄ utanga a te whare wÄnanga me Ä te iwi kia whakapÅtaehia he Äkonga, me te mea, kia puta tonu hei tamÄhine, hei tÄhae, hei irÄmutu, hei mokopuna e “toa ai rÄtou hei iti kotahi harakoa mÅ te iwiâ€1. KÄtahi nÄ te whiu ko tÄ“nÄ, he taumahatanga kÄore e pÄ“rÄ rawa te wahatanga e ngÄ kaimahi ±ÊÄåkehÄ i roto i ngÄ kura wÄnanga pÄ“nei. Heoi anÅ, ko ia tÄ“rÄ ngÄ wheako o te wÄ, ahakoa nÅ nÄkua rawa nei i mÄrama ai taua here ki aua kaimahi, ka mahara iho au ki taua wÄ, ka mÄ«haro tonu i te kaha o Ä“rÄ pÅ«kenga2 ki te whakatutuki i te wÄhi ki a rÄtou. I tÄ“nei punua hokinga mahara, ka aro ki Ä“nei mÄtua marau e rua, arÄ, ko te kawea o ngÄ mahi e taea ai e te MÄori, Äkonga mai, pÅ«kenga mai, kaupapa mai, i te ao whare wÄnanga ±ÊÄåkehÄ, ka tahi; ka rua, ka aro ki Ä“tahi o ngÄ Ähuatanga e honohono ana ki te iwi.

Ko ngÅku maumaharatanga i ahau i Te Whare WÄnanga o Waikato

Te Rita Papesch

´¡°ù¾±Äå

Kua huri te rima ngahuru o ngÄ tau kua tÅ« Te Whare WÄnanga hei whakaruruhau mÅ rÄtou ka kuhu ki ngÅna kuaha. Ko taku tÄne tuatahi me taku tungÄne pakeke ake i ahau ngÄ“tehi o ngÄ akonga tuatahi, Ä, e maumahara ana ahau i tÄ“tehi wÄ i tae atu ahau ki reira ki te tiki i a rÄua i waho tonu i te whare pukapuka. I taua wÄ ko A Block tÄ“rÄ, te wÄhi e tÅ« nei Te PuawÄnanga-ki-te Ao inÄianei. Ko te Cowshed tonu te wÄhi whakahaere i Te Whare WÄnanga. Ka mÄ«haro i tÅna rerekÄ“tanga i ngÄ“nei wÄ!

E kore koe e ngaro e tÅku reo rangatira

Te Manawanui Puke

´¡°ù¾±Äå

Ka whakapeto ngoi ahau ki te wÄnanga i ngÄ tini Ähuatanga e kÅhuru nei, he patu kino nei, e panoni haere nei, e whakamate nei i tÅku reo rangatira! E kaha tÅmina nei kia kore rawa ai ia e ngaro. NÄ reira, ka tÄ«kina te matÅ« o tÄ“nei kaupapa, ka takitaki haere ai mei kore noa e tÅ«pono ka hÄ«nÄtore mai he mÄramatanga, he ihumaneatanga i Ä“nei kÅrero Äku.

Te KÄuta

Raukura Roa

Te Whare WÄnanga o Hawai’i ki MÄnoa

´¡°ù¾±Äå

He rite tonu tÄ mÄtou hokihoki ki te take o Pirongia maunga, ki te tutungi i te ahi kÄ i PÅ«rekireki Marae. Ia wÄ ka hoki mÄtou ki tÄ“nei o ngÄ marae, ka hÄ«kaka taku ngÄkau, i te mea, ko taku mahi i reira, he tiaki ahi. Ao noa, pÅ noa, ko au te kaiwhakatutungi i te ahi o te kÄuta, kei kewa. Ko te ahi o te kÄuta o PÅ«rekireki marae, he ahi nui, he ahi kaitÄ. E ono tÄngata pea ka uru ki te rua o te ahi nei. NÅ reira, ko taku mahi i te rÄ, he kohi rÄkau i waho, he tapahi wahie, he whakamaroke anÅ hoki i te wahie, inÄ mÄkÅ« i te ua. I ngÄ pÅ, kia hoki rÄ anÅ te iwi ki te moe, ko tÄku, he noho ki roto i te kÄuta me te tutungi ahi, kia wera tonu ai te wai mÅ ÄpÅpÅ. Kei pÅhÄ“hÄ“ mai, he mahi mokemoke tÄ“nei! Ehara! Ia pÅ, ka noho mai aku kuia ki taku taha ki te pahupahu. He nui ngÄ akoranga me ngÄ mÄtauranga i tuku iho mai ki a au i roto i tÄ“rÄ kÄuta, i te taha o tÄ“rÄ ahi. Me uaua ka kitea tÄ“nei momo ahi kaitÄ i ngÄ marae i Ä“nei rÄ. KÄore e whakaaengia ana e ngÄ ture ±ÊÄåkehÄ ngÄ ahi kaitÄ, pÄ“nei nei te rahi, i roto i ngÄ kÄuta o ngÄ marae; ‘Health and Safety Standards’ tÄ rÄtou i whakatau ai. NÅ reira, i karangangia e taku pÄpÄ tÄ“tehi hui ki te marae kia wÄnangahia te whakahÅutanga o tÅ mÄtou kÄuta. NÅ taku rongotanga ake i te kaupapa o tÄ“nei hui, ka tangi taku ngÄkau ki tÅ mÄtou kÄuta. NÅ reira, i whakarite ahau kia haere i tana taha.

E tama Hikairo

Te KÄhautu Maxwell

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

He oriori tÄ“nei mÅ Hikairo, te mokopuna tuatahi a KÄ«ngi TÅ«heitia. He oriori tÄ“nei e whakanui ana i a Hikairo, tÅna whakapapa, tÅna tÅ«ranga i te ao MÄori me te ao KÄ«ngitanga. He mokopuna RingatÅ« anÅ a Hikairo, nÄ KÄ«ngi TÅ«heitia i tuku mai a Hikairo kia tÅ«Ätia e Te HÄhi RingatÅ« ki te Poukai o WÄhi ±ÊÄå i te tuawaru o Whiringa-Ä-Nuku 2014. Ka whakaaturia tÅna whakapono HÄhi RingatÅ« ki roto i te oriori nei e kupu whakaaritia ana. I tohua hoki e KÄ«ngi TÅ«heitia a Te KÄhautu hai pou whakaruruhau1 mÅ Hikairo koinei ia i titoa ai tÄ“nei oriori mÅ tana tamaiti mokopuna, mÅ Hikairo. He aroha nui nÅ te matua mÅ wai oti, mÅ Hikairo.

I titoa tÄ“nei oriori hai waiatatanga mÄ te kapa haka o ÅŒpÅtiki Mai Tawhiti. I waiatatia e ÅŒpÅtiki Mai Tawhiti tÄ“nei ki Te Matatini i tÅ« ki ÅŒtautahi te tau rua mano tekau mÄ rima. He huarahi anÅ tÄ“nei mÄ Te KÄhautu ki te whakamÄnawa i tana mokopuna i a Hikairo, nara nÄ te kapa haka a Te KÄhautu i waiata, i whakanui a Hikairo ki te maraenui o te iwi MÄori, ko Te Matatini. Ana i tuatahi a Hikairo i te wehenga o Te Waiata Tira. “E Tama Hikairo, haere mai rÄ.â€

E kui RÄwinia

Te KÄhautu Maxwell

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

He waiata tangi tÄ“nei mÅ RÄwinia Te Kani he uri nÅ Te WhakatÅhea.  I whÄnau mai a RÄwinia ki roto o NgÄti Rua he hapÅ« nÅ Te WhakatÅhea, i pakeke mai ia ki roto o NgÄti Rua ki ÅŒmarumutu, Ä, i kuraina ia ki reira.  He wahine rongonui a RÄwinia ki roto o TÅ«ranga i moe ia i a Tokorua Te Kani he ariki nÅ roto o TÅ«ranga.  Hoi anÅ he wahine haka a RÄwinia he kuia tÄngia ki te moko kauae me te tautoko i ngÄ mokopÅ« wÄnanga puta i te motu.  He waiata tangi tÄ“nei mÅna nÄ tana iwi a Te WhakatÅhea.