51ÂÜÀò

Putanga 2 (2012)

RÄrangi Kaupapa

 

He Poroporoaki ki a Kahurangi Te HeikÅkÅ KÄterina Mataira

Pou Temara

 

He Maimai Aroha mÅ NÄtana Waka Takurua

HÅri Manuirirangi

 

Te Whakapuakitanga

Korohere NgÄpÅ

8

Mihi

Te RangapÅ« TÄtari

10

NgÄ Tuhinga

 

Kia reo MÄori anahe te reo karanga (²¹°ù¾±Äå)

Haupai Puke

11

Te Ahi KÄ (²¹°ù¾±Äå)

Pou Temara

21

Me tangi ki te hunga whakamomori? (²¹°ù¾±Äå)

Raukura Roa

31

Te kÄkahu whakataratara o NgÄi TÅ«hoe: Ko te reo Åkawa, ko te reo o te marae (²¹°ù¾±Äå)

Agnes McFarland

41

He pao (²¹°ù¾±Äå)

Tom Roa

53

NgÄ Ähuatanga o ngÄ momo tohu ki te MÄori (²¹°ù¾±Äå)

Sophie Nock

59

He Poroporoaki ki a Kahurangi Te HeikÅkÅ KÄterina Mataira

Pou Temara

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

He Maimai Aroha mÅ NÄtana Waka Takurua

HÅri Manuirirangi

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

Kia reo MÄori anahe te reo karanga

Haupai Puke

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

MÄ taku karanga o runga ake nei tÄ“nei tuhinga e wÄwÄhi. Ahakoa he aha te ahurea Åna tikanga me Åna kawa, kua hurihia i roto i ngÄ rautau. Ko ngÄ“tehi kei te pupuruhia tonutia hÄunga anÅ he hou Åna Ähuatanga. Ko te kaupapa rangahau o tÄ“nei tuhinga ko te karanga me ngÄ“tehi Ähuatanga Åna hei tautoko i te whakahau kia noho reo MÄori anahe te reo karanga. He aha e pÄ“nei na ai te whakaaro mÅ tÄ“nei o ngÄ tikanga o te ao MÄori? I runga anÅ i ngÄ Ähuatanga hou, i ngÄ whakarerekÄ“tanga tikanga o te karanga i roto i tÄ“nei ao hurihuri kÄore e tautÄwhina te take. Ko ngÄ kÅrero, ngÄ whakaaro hoki e whai ake nei e wÄnangahia ai hei tautoko i tÄ“nei whakapae Äku.

Ko te ahi kÄ te mauri o te mana o te hapÅ« ki te whenua

Pou Temara

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ko te urutaumatua o tÄ“nei tuhinga, ko te matapaki i te ahi kÄ. He aha tÄ“nei tikanga? I pÄ“hea i ara ake ai? He aha Åna mÄtÄpono, Åna taipitopito? Koia te tÅ«Äpapa mÅ te tuhinga nei. Tuarua, ko te wÄnanga i te tikanga MÄori me Åna rerenga pÄ“rÄ i te whakapapa. Ko te pÄtai ka puta i tÄ“nei wÄhanga o te wÄnanga ko tÄ“nei nÄ, he aha te wÄhi o te whakapapa ki te ahi kÄ? Ko te ngako o tÄ“nei tuhinga ko te wetewete i te tikanga ahi kÄ kia whai tikanga ai te whakataukÄ« nei, ‘ko te ahi kÄ te mana o te hapÅ« ki te whenua’.

Me tangi ki te hunga whakamomori?

Raukura Roa

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

I runga o TÅ«rangawaewae Marae i te 19 Akuhata, 2011 i te rÄ kawe mate o te koroneihana o KÄ«ngi Tuheitia, i whakatakotohia e Professor Pou Temara te urupounamu ‘ko te hunga whakamomori me tangi me aha rÄnei?’ Ko taku whakapae, ko te whakaaro pea o roto o tÄ“nei pÄtai, e aro ana ki te hunga whakamomori. Heoi, ko te aronga kÄ“ pea o te kaupapa, ko tÄ“nei mea te tangihanga. He whakapono nÅ te ao MÄori, ko te tangihanga, he whakarangatira i te tÅ«pÄpaku me ngÄ mahi i oti i a ia i te wÄ o te ora. Heoi, ko tÄku e uaparetia ana, ko te kawenga matua o te tangihanga, ko te aroha o te tangata ki te tangata. Ko ngÄ kaupapa o te tangihanga, tuatahi he tuku i te wairua ki te wÄhi ngaro. Tuarua, he huarahi e tÄ«ngia ai e te MÄori ngÄ panonitanga o te mate. Tuatoru, he hui e whai oranga ai te hunga ora. NÅ reira ko taku paremata ki te pakirÄ“hua a Professor Pou Temara, ae me tangi ki te hunga whakamomori ka tika. Ko te aronga o tÄ“nei pepa he wÄnanga i ngÄ tuhituhinga kua puta kÄ“ ki te ao mÄ te wetewete i ngÄ kÅrero mÅ te tangihanga, te mate, te rerenga o te wairua, te whakahaeretanga o te tangihanga, te whakamomori, me ngÄ whakapono o iwi kÄ“ mÅ te whakamomori.

Te kÄkahu whakataratara o NgÄi TÅ«hoe: Ko te reo Åkawa, ko te reo o te marae

Agnes McFarland

Te Kunenga ki Pūrehuroa

´¡°ù¾±Äå

Ko te reo Åkawa ara ko te reo o te marae, he reo hÅhonu. Ka mutu, he tapu katoa Åna Ähuatanga katoa. E rua ngÄ kÅrero whakatau o runga i te marae. Ko te karanga me te whaikÅrero. Kai roto i wÄ“neki reo e rua, ka ahu mai te kupu nei te poroporoaki. Ka Äta tirohia te poroporoaki i roto i ngÄ whakaaro e pÄ ana ki ngÄ tikanga o te karanga. Whai muri ka titiro ki te wÄhanga o te poroporoaki i roto i te whaikÅrero. MÄ wÄ“neki tikanga e rua, ka whakaputaina ngÄ whakaaro me te hÅhonutanga o te mamae o te ngÄkau pÅuri ka ea hoki te mamae. Ka tiro ake tÄtau ki ngÄ take i whakaputaina, ngÄ tohutohu Ä rÄtau mÄ me ngÄ rongo o te wairua o te kupu kÅrero. Tae atu hoki ki te tohungatanga ki te whakatakoto i te rerenga kupu mai i ngÄ whatumanawa o ngÄ kuia me ngÄ kaumÄtua Å NgÄi TÅ«hoe. NÅ reira, ka titiro ake tÄtau ki ngÄ momo Ähuatanga katoa o te karanga. Whai muri ko ngÄ tikanga e pÄ ana ki te whaikÅrero. Whai muri, ko wÄ“tahi atu tÅ«momo tauira mÅ te poroporoaki.

He Pao

Tom Roa

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

"Ko Te Whare WÄnanga O Waikato" te ingoa o tÄ“tehi pao nÄku i tito hei waiata mÄ Te Whare WÄnanga O Waikato, i te tau 2004.

NgÄ Ähuatanga o ngÄ momo tohu ki te MÄori

Sophie Nock

Te Pua WÄnanga Ki Te Ao, Te Whare WÄnanga o Waikato

´¡°ù¾±Äå

Ka tirohia poto noatia atu Ä“tahi o ngÄ momo tohu mate, ngÄ tohu ora o te ao e hÄngai pÅ« ana ki Ä tÄtou tikanga hei whakamÄ«harotanga mÄ tÄtou. Ehara i te mea me waiho Ä“nei kÅrero hei te wÄ takahi tikanga kÄ“ kÄtahi ka kÅrero ai, kÄo, e tika ana kia whakaarahia ake hei kaupapa wÄnanga mÄ te MÄori mÅna anÅ. KÄti, i roto i Ä“nei kÅrero ka tÄ«pakohia Ä“tahi tauira o te tohu ora, mate rÄnei kei runga i Å tÄtou marae; arÄ, te katinga o ngÄ kÅ«aha o te wharenui, te whatinga o te whaikÅrero, te karanga rÄnei, te whÄ«whiwhitanga o te haki, te noho mai a te wahine i ngÄ amo, te Ähua o te kÅpere, ngÄ kararehe me ngÄ manu. Hei aha, hei whakaarotanga, hei wÄnangatanga mÄ tÄtou me te whai whakaaro ake ki te pÄtai; He aha te MÄori i whakarongo ai ki ngÄ momo tohu o runga marae, o roto o te taiao? He aha te MÄori e titiro ai ki ngÄ momo kararehe, ki ngÄ momo manu rÄnei, me te whakapono mÄrika kei te kawea ngÄ karere e ngÄ manu, e ngÄ kararehe? Kei roto i ngÄ whakahokinga kÅrero a Ä“tahi tÄngata, kaumÄtua mai, pakeke mai ngÄ whakautu hoki ki aua pÄtai o runga rÄ.