Putanga 1 (2011)
RÄ€RANGI KAUPAPA |
|
Te WhakapuakitangaTe KÄhautu Maxwell |
4 |
MihiJackie Tuaupiki |
5 |
NgÄ TuhingaTe tikanga me ngÄ kawa (²¹°ù¾±Äå) Pou Temara |
9 |
Ko Ä“tehi waiata tangi o Pare Hauraki (²¹°ù¾±Äå) Korohere NgÄpÅ |
19 |
He titiro ki Ä“tahi o ngÄ rerekÄ“tanga me ngÄ ritenga o te karakia tÅ«turu MÄori me ngÄ karakia karaitiana MÄori (²¹°ù¾±Äå) Ä’noka Murphy |
27 |
Kai hea te mana o te reo MÄori? (²¹°ù¾±Äå) Rangi Matamua, Pou Temara |
39 |
Ko te Korokoro o te Parata: Ko tÄtou tonu (²¹°ù¾±Äå) Rawinia Higgins |
45 |
Ue Waerea (²¹°ù¾±Äå) Jackie Tuaupiki |
55 |
Kaupapa TitoTe Matua Tangata (²¹°ù¾±Äå) Te KÄhautu Maxwell |
73 |
TÄpae WhakaaroWhakahokia te reo ki tÅna taioretanga: He rautaki reo mÅ Waikato-Tainui (²¹°ù¾±Äå) Raukura Roa |
79 |
Arotake PukapukaThe Truth About Stories: A Native Narrative By Thomas King (²¹°ù¾±Äå) Zanna Douglas |
89 |
Te tikanga me ngÄ kawa
´¡°ù¾±Äå
Ko te tikanga te kaitohu i te huarahi tika e pai ai te whakahaere a te MÄori i a ia anÅ. Ki te kore he tikanga e kore e pai tÄna noho, ka mate tÅna mauri, te mutunga atu ko tÅna toiora ka mate. Ki te kore he tikanga, ka tÅ«takarerewa te kÄhui. He pÄ“rÄ anÅ te kawa. Ki te kore he kawa, ko taua Ähua anÅ o te pÄihiihi o te whakaaro, ko te noho i roto o te kÅpÄ, te mutunga atu ko te pakanga. Engari he nui ngÄ pÅhÄ“hÄ“tanga mÅ te tikanga me te kawa. Ko Ä“tahi tohunga e kÄ« ana he tapu kÄ“ atu te kawa i te tikanga, ko Ä“tahi anÅ e tohe ana mÅ te tapu o te tikanga. He tohunga anÅ e kÅkiri ana i te haumanutanga o te tikanga me te tÄharaharatanga o te kawa. Kai tÄ“nei tuhinga e takoto ai ngÄ whakamÄrama mÅ te tikanga me te kawa me te rerekÄ“tanga o tÄ“tahi i tÄ“tahi.
Ko ētehi waiata tangi o Pare Hauraki
´¡°ù¾±Äå
InÄ hiahia ai te tangata kia mÅhio ngÄ momo mÅteatea o Pare Hauraki i ngÄ wÄ o mua me huri atu rÄtou ki ngÄ wÄhi kohinga waiata pÄ“rÄ i NgÄ MÅteatea a Ngata. Ka mutu kua tuhia tÄ“nei pitopito kÅrero hei tautoko atu i te hui waiata tawhito i whakatÅ«ria i Te Whare WÄnanga o Waikato i te 2008. He tirohanga tÄ“nei tuhinga ki te momo o ngÄ waiata e rua kÄore i Äta waiatahia, i Äta rangona i runga i ngÄ marae o Hauraki Ä mohoa nei. Ka mutu mÄ te waihape atu anÅ ki tÄ“tehi waiata i titoa e Pua ki Tawhiti mÅ tÅna tungÄne tae noa atu ki te waiata tangi i titoa e Wetea rÄua ko TÅ«kehu, tÄ“nÄ pea, ka ara ake anÅ te whakaaro me hoki anÅ ngÄ iwi o Pare Hauraki ki te waiata atu anÅ i Ä“nei waiata.
He titiro ki Ä“tahi o ngÄ rerekÄ“tanga me ngÄ ritenga o te karakia tÅ«turu MÄori me ngÄ karakia karaitiana MÄori
´¡°ù¾±Äå
Puta noa i Aotearoa he maha tonu ngÄ wÄhi me ngÄ wÄ e rÄngona ai e te tangata tÄ“nei mea te karakia. O Ä“nei wÄ ko ngÄ karakia e rangona ai he karakia MÄori tonu engari kua kaha kÄ“ ake te hari i te karakia karaitiana me Åna whakatakotoranga. Ka mutu, tÄ“rÄ rÄ Ä“tahi rerekÄ“tanga me Ä“tahi ritenga o te karakia MÄori tÅ«turu nei me Ä“rÄ o te karakia karaitiana. NÄ, nÅ roto ake i ngÄ tau toru tekau nei, kua nui te whawhai a te MÄori puta noa ki te hahÅ« ake, ki te whakahoki mai, ki te whakaora mai anÅ i tÅna reo, i Åna tikanga, i tÅna titiro tonu ki tÅna ao kia pakari ai, kia noho mÄrÅ hÄ«tarari mai anÅ ai mÅ ngÄ uri whakatupuranga kei te heke. NÄ reira, e whai take ana kia whÄ“iroiro ai Ä“tahi o ngä rerekÄ“tanga me ngÄ ritenga tonu o ngÄ momo karakia e rua nei.
Kai hea te mana o te reo MÄori?
´¡°ù¾±Äå
Kai roto i tÄ“nei waiata a Te Matua Tangata e kÄ« ana, he mÄtauranga ake te ruru rÄua ko te heihei i te tangata. E taea ana e te ruru rÄua ko te heihei te wehewehe i ngÄ hÄora o te pÅ, i te mea ko te pÅ te wÄ rÄ“rere o te ruru, ko te pÅ te wÄ e tangi ai tÅna reo. He mea hanga te ruru mÅ te pÅ. Ko tÄ te heihei he nehu atu i te pÅ, he whakaÅ, he karanga i te awatea ki te ao. Kua eke mai te tuarÄ nui o awatea, kua oho te ao, kua hoki te ruru ki tÅna puta, kua ketuketu ko te heihei. Ka pÅ, kua hoki ko te heihei ki tÅna taumatua, kua oho ko te ruru.
Ko te Korokoro o te Parata: Ko tÄtou tonu
´¡°ù¾±Äå
I roto i ngÄ kaupapa whakaora i te reo MÄori kei te waipukehia tÄtou e te reo ±ÊÄåkehÄ. Ahakoa he aha te kaupapa kei te mate tonu te reo MÄori, Ä kÄore anÅ tÄtou kia kite kei hea te ara tika hei karo atu i te korokoro o te parata. KÄore hoki tÄtou e titiro me pÄ“hea e whakarekareka ai te reo ki te huhua o ngÄ MÄori, tuatahi; tuarua ki te motu whÄnui. Ko te Ähua nei ko tÄtou tonu kei te patu i tÅ tÄtou reo. He tere nÅ tÄtou ki te whakahÄwea i ngÄ tÅ«momo kaupapa whakaora reo MÄori. Kei ngÄ ngutu noa iho te mate nui ki te reo MÄori. Ka ara mai he kaupapa whakaora reo, arÄ kÄ“ te tokomaha o ngÄ tÄngata e patu ana i taua kaupapa. Ahakoa ko wai, kÄore tÄ“tahi kaupapa e noho tapu ana. Katoa kei te tÄtÄhia e tÄtou tonu. NÅ reira, me aha? Me tuku kia mate? Me pÄ“hea te patu i te korokoro o te parata mehemea ko tÄtou tonu taua taniwha?
Ue Waerea
´¡°ù¾±Äå
Mai i MÅkau ki TÄmaki, Mangatoatoa, Pare-Waikato, Pare-Hauraki, Te Kaokaoroa o ±ÊÄåtetere, ko te whakapono, nÄ TÄwhaki i piki te poutama ki te tÄhuhu matapu, ka riro mai i a ia ngÄ kete o te wÄnanga. E kÄ«ngia ai, ko te pÅ«take tÄ“rÄ o te mÄtauranga MÄori. Hei tÄ Wiri (2001), nÄ te mÄtauranga MÄori, ko te mÄtauranga MÄori Ä-waha. NÄna, ko te waiata. NÄ te waiata, ko te karakia. Kei raro i te karakia, ko te takere kaupapa tÄ“nei, ko te waerea. Ko te whÄinga o tÄ“nei tuhituhinga, he rangahau i ngÄ pÅ«take o te waerea me te Äta titiro ki ngÄ kaupapa kei a ia me tÅna kawe i roto i aua kaupapa i ngÄ wÄ o mua, Ä, nÅ nÄianei hoki. Ko te waerea te pane o ngÄ karakia MÄori ki roto o Tainui, otirÄ, ki roto i ngÄ“tehi o ngÄ whakaritenga, Ä, ka tirohia ngÄ“nei whakaritenga e rere ai te waerea, pÄ“nei i te tomo whare, i te tomo urupÄ, i te takahi whare, i te whakamÄnu waka me te maha o ngÄ mahi a te ao MÄori ki roto o Tainui.
Te Matua Tangata
´¡°ù¾±Äå
He haka tÄ“nei e körero ana mÅ te taenga mai o te whakapono o Te Matua Tangata, arÄ, Te RingatuÅ«, ki roto o Te WhakatÅhea i raro i a Hira Te Popo, ariki o NgÄti Ira ki roto o Te WhakatÅhea.
Whakahokia te reo ki tÅna taioretanga: He rautaki reo mÅ Waikato-Tainui
´¡°ù¾±Äå
Ko te kaupapa o tÄ“nei pepa, ko te whakatakoto i tÄ“tehi mahere rautaki hei whakakaha, hei whakapakari i te reo MÄori o te iwi o Waikato-Tainui. Ehara tÄ“nei i te pepa wetewete i te rautaki whakaora reo, ehara hoki i te pepa tÄtari i ngÄ rautaki whakaora reo o te ao. Engari ia, he pepa whakatakoto i Åku whakaaro mÅ tÄ“tehi huarahi e ora ai te reo o Waikato-Tainui. Kei te rÄrangi whakapuakanga Ä“tehi rauemi i toro atu ai au, heoi, kÄore i Äta tÄtarihia mÅ tÄ“nei pepa. NÅ reira, e rima ngÄ wÄhanga o tÄ“nei pepa. Ko te wÄhanga tuatahi, he whakakaupapa i tÄ“nei rautaki. Ko te wÄhanga tuarua, he whakamÄrama i ngÄ whakahaeretanga o te iwi. Ko te wÄhanga tuatoru, he whakatakoto i ngÄ whÄinga o te rautaki. Ko te wÄhanga tuawhÄ, he whakatakoto i te mahere e tutuki ai ngÄ whÄinga o te rautaki. Ka mutu he whakatakoto whakaaro atu anÅ kÄore i whakauru ki roto i te rautaki.
The Truth About Stories: A Native Narrative By Thomas King
Zanna Douglas
´¡°ù¾±Äå
The truth about stories is that that’s all we are.†Koinei ngÄ kupu e tika ana hei whakamana i te Ähua o te pukapuka nei nÄ Thomas King i tuhi. Ko te pakiwaitara tÄ“tehi Ähuatanga e pupuri nei e te iwi taketake, he huarahi e mÄrama ai tÄtou ki te huringa o te ao. He taonga hoki Ä“nei kua take mai nÅ mua rÄ anÅ, kia kore e warewaretia wÄ tÄtou hÄ«tori, kia pupuri tonu hoki ki ngÄ kÅrero Å mua, ngÄ kÅrero e puawai ai te tuakiri o te tangata. MÅ King, ka hanga te pakiwaitara i te tangata, nÄ koianei te pÅ«takenga mai o tÄna aronga i roto i te pukapuka nei. Ko tÄna he whakatakoto mai i ngÄ pakiwaitara kua rangona e ia i roto i Åna tau, me kÄ« ko ngÄ hÄ«tori nÅ tÅna iwi. Ko tÄ“tehi o ngÄ Ähuatanga matua ka tÅ« mai i roto i te tuhituhinga nei ko tÄna kÅrero mÅ ngÄ Ähuatanga kua pÄ ki a ia i roto i tÅna oranga. He huarahi pai tÄ“nei hei whakamahana atu i te kaituhi ki te kaipÄnui, mÄ reira e Ähei ana te kaipÄnui ki te whakawhanaunga atu ki te ngako o ngÄ kÅrero o roto i te pukapuka.